Suche

Digitalno doba i pastoral mladih

„Digitalno doba i pastoral mladih“

zbornik, (vlč. Ivica Komadina, Hrsg.; dr. sc. Adolf Polegubić, uredio)

Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 28, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2020., 167 str.

EUR 10,00
ISBN: 978-3-9819811-1-7

Beschreibung

Pred vama je naš najnoviji zbornik »Digitalno doba i pastoral mladih«. U zborniku su predavanja s našega godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe, koji je održan od 7. do 10. listopada 2019. u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u mjestu Vierzehn­heiligenu.

Doc. dr. sc. Stanislav Šota s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prvo je predavanje naslovio »Mladi i poimanje o mladima prema pobudnici `Christus vivit – Krist živiʼ«, koju je papa Franjo 2019. uputio mladima. Autor ističe kako mladi i mladost nisu nešto što se može analizirati na apstraktan način. »Mladost kao takva ne postoji, postoje samo mladi s konkretnim životima i iskustvima, mladi koji su u suvremenom svijetu izloženi stalnim i brzim promjenama koje utječu na njihovo (ne)snalaženje. Suvremeni pastoral mladih treba uvijek imati u vidu konkretnu situaciju u kojoj se mladi nalaze, uključujući i njihove probleme. Mladima je potrebno vidljivo autentično životno iskustvo, u suprotnome će se dogoditi indiferentnost vjere, slabije poznavanje sadržaja vjere«, upozorio je dr. Šota.

Zašto su nam mediji danas toliko važni? Koliko su djeca i mladi, kao i naše obitelji, danas izloženi medijima? Jesmo li uopće slobodni od medija i od medijskih konstrukcija stvarnosti? Znamo li što nam djeca i mladi rade s medijima? Jesmo li i mi sami medijski pismeni i kakvo je mjesto medijskoga odgoja u teološkom obrazovanju? Kako odgajati i obrazovati »u svijetu medija i za svijet medija?« Tim pita­njima prof. dr. sc. Danijel Labaš s Fakulteta hrvatskih studija Sveuči­lišta u Zagrebu otvara svoje izlaganje »Medijska pismenost – preduvjet za pastoralni rad s medijima?« Medijska pismenost je »jedan od ključnih oblika pismenosti 21. stoljeća«, ističe se u Pariškoj deklaraciji o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba iz 2014., pa je stoga potrebno »osnaživanje medijskih korisnika od najranije dobi«, jer se »više ne postavlja pitanje je li nam potrebno podučavanje o medijima, već kako se ono može podučavati.« Medij­ska pismenost, kao rezultat medijskog obrazovanja, prema različitim autorima, podrazumijeva »pristup, analizu, vrednovanje i stvaranje sadržaja« u različitim medijima, posebno na internetu na kojemu je svaki dan prisutno oko milijun novih korisnika. Čak 45% svjetske populacije, dakle 3 i pol milijarde ljudi, u doba pripreme predavanja i članka koristilo je društvene mreže, istaknuo je dr. Labaš. Koristeći se porukom pape Franje sudionicima konferencije »Dječje dostojan­stvo u digitalnom svijetu«, koja je održana u Vatikanu 2017. godine, podsjetio je da internetski sadržaji mogu pozitivno i negativno utje­ cati na djecu i mlade, ali i na odrasle.

U izlaganju o izloženosti djece i mladih medijima izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predstavlja novije rezultate istraživanja o odnosu djece i mladih pre­ ma medijima i komunikacijskim kanalima. Pojasnio je promjene u izloženosti medijskom sadržaju u kontekstu posljednjih pedeset godina. Kroz nekoliko relevantnih istraživanja predstavio je i novi model odnosa djece i mladih prema medijima, s posebnim nagla­skom na društvene mreže, ali i stavove i ocjene roditelja o korištenju medija kod djece i mladih. Uz osvrt na važnost novih tehnologija, pogotovo fenomen »in uencera« i »youtubera«, predstavio je i kon­kretne radionice koje se mogu provoditi kao jedan od modela medij­ skog obrazovanja u sklopu pastoralnog rada. »Mladi u digitalnom svijetu prema pobudnici ‘Christus vivitʼ« drugo je predavanje doc. dr. sc. Stanislava Šote. »Evangelizacija je mladih za Crkvu najveći izazov. Za veliki broj evangelizatora nemoć evangelizacije mladih najsnažnije otežavaju suvremena so sticirana tehnologija i mediji. Mediji imaju posebnu moć u stvaranju virtualne stvarnosti. Ulaskom u svijet virtualnoga, mlad čovjek često gubi realnu sliku svijeta, gubi moć razlučivanja i razlikovanja istine od laži. Današnjem čovjeku nerijetko forma postaje važnija od sadržaja. Mediji su nerijetko u službi osobnog profita manipulatora. Mladi su njihove prve žrtve jer ne posjeduju izgrađenu životnu ljestvicu vred­nota. Na taj način mediji postaju ‘krojačiʼ duhovnih ‘odijelaʼ ili laž­nih potreba. Oni oblikuju život mladog čovjeka, uvjeravajući koje su osnovne potrebe, posebice utječu na percepciju i način života. Čovjek postaje ono što nije – konzument i ovisnik o nepotrebnim robama. U tom kontekstu se može govoriti o ‘kulturi smrtiʼ u mladih koji su ovisnici o brzinama i drugim autodestruktivnim ‘igramaʼ.«

Prof. dr. sc. Danijel Labaš u svom tekstu »Pedagoški i pastoralni pristup medijskom odgoju« predstavlja četiri različita pedagoška pri­stupa tom odgoju, te ističe da je od svih ponajbolji kritički pristup. Važnost crkvenoga nauka na području odgoja za medije izričito na­glašavaju i vatikanski pastoralni naputak Communio et progressio, kao i dokument Hrvatske biskupske konferencije Crkva i mediji, te direktorij o medijima Mediji i divni Božji darovi u službi evanđelja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. U zadnjem prilogu o rizičnom ponašanju mladih u digitalnom svi­jetu i izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj ističe kako posljednjih nekoliko godina ta tema postaje jedna od ključnih tema u raspravama o izlože­nosti djece i mladih medijima i informacijsko-komunikacijskim teh­nologijama. Rizično ponašanje danas se ponajprije prepoznaje u elektroničkom nasilju u kojem su mladi nerijetko žrtve, ali i sve češće počinitelji. U predavanju su predstavljeni najčešći primjeri rizičnog ponašanja u virtualnom svijetu koji uključuju: uhođenje, vrijeđanje, javno sramoćenje, grupe mržnje, slanje seksualiziranih poruka, napa­de na privatnost, uznemiravanje, širenje uvredljivih komentara, prije­teće poruke te dezinformacije i lažne vijesti. U sklopu predavanja prikazane su aplikacije koje se mogu koristiti u razotkrivanju zlona­ mjernih i manipulativnih sadržaja te modeli radionica za poučavanje o rizičnom ponašanju djece i mladih.

Vjerujemo da će predavanja objavljena u ovom zborniku zasigurno pomoći u ovo naše moderno digitalno doba.

Vlč. Ivica Komadina