Izazov nove religioznosti

Die Herausforderung der neuen Religiosität

Bibliothek Diaspora croatica, Sammelband 7,
Herausgeber: Kroatenseelsorge in Deutschland,
Verantwortlich: Pater Josip Bebić
Frankfurt am Main, 2005, EUR 8,00

„Izazov nove religioznosti“, zbornik, (o. J. Bebić, Hrsg.), Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 7, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2005., 392 str., cijena: EUR 8,00

ISBN 3-00-016756-0

8,00 

Beschreibung

„Izazov nove religioznosti“ – naziv je šestog po redu dvojezičnog (hrvatski i njemački) zbornika radova s pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je održan od 6. do 8. listopada 2004. u Untermarchtalu kod Ulma. Objavljen je kao i prethodni zbornici u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. U radu skupa sudjelovao je i dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, a tijekom skupa sudionike je u Rottenburgu primio tamošnji biskup Gebhard Fürst.

Predavači dr. o. Mijo Nikić iz Zagreba, mr. fra Josip Blažević iz Vinkovaca i dr. fra Šimun Šito Ćorić iz Solothurna u Švicarskoj, govorili su svatko sa svoga motrišta o toj sve aktualnijoj tematici koja potiče i odgovorne u Crkvi da joj posvete više pozornosti te cjelovito pronađu odgovore o razlozima tako brzog širenja vjerskih pokreta i sekti po čitavome svijetu.

Dr. Nikić je u predavanju naslovljenom „Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima” istaknuo kako novi religiozni pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednost afektivnosti pred razumom, a to znači da kod većine dominira neka čudna misterioznost, razni zanosi, često na granici histeričnoga ponašanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju tzv. fundamentalno, nekritičko tumačenje Biblije. „U nemalom broju sljedba odlučujuću ulogu igra objava i proroštvo, ekstatične pojave i opsjednutost nadosjetilnim. Većina tih pokreta ima živoga karizmatskog vođu koji je vrlo autoritativan i često traži posvemašniju poslušnost. Program pokreta je šarolik: od neokršćanskih do protukršćanskih stavova.” U drugom predavanju naslovljenom „Isus Krist −donositelj vode žive − crkveno promišljanje o new ageu“ dr. Nikić je između ostalog kazao kako je Katolička Crkva preko svojih institucija u Vatikanu, koje se brinu za čistoću vjere, tražila od nacionalnih biskupskih konferencija da odgovore na pitanje o razlozima širenja vjerskih pokreta i sekta po čitavom svijetu. Na taj upit stigli su u Vatikan odgovori od 75 biskupskih konferencija diljem svijeta. Prema njima, razlozi za nastanak vjerskih sljedba su sljedeći: traganje za pripadnošću, za odgovorima, za cjelovitošću, te za kulturnim identitetom; potreba za priznanjem i osobitošću, traganje za transcendencijom, potreba za duhovnim vodstvom, potreba za vizijom tj. novim svijetom te potreba za sudjelovanjem i angažmanom. Crkva je dokumentom „Isus Krist – donositelj vode žive −crkveno promišljanje o new ageu“ izišla u susret svojim vjernicima i ukazala na očite kao i skrivene zablude koje su prisutne u tom globalnom pokretu. „Dokument jasno daje do znanja da nije moguće vjerovati i u Krista i u Vodenjaka. Ovo je situacija, kaže dokument, u kojoj se stoji ili na jednoj ili na drugoj strani.”

„Terapeutski alternativni pokreti − pastoralno teološki izazov” naziv je predavanja dr. Blaževića koji je između ostalog kazao: „U konvencionalnoj medicini prisutan je nedostatak respektiranja duhovne komponente, a u terapeutskim alternativnim pokretima ističe se duhovna dimenzija bolesti. Pritom je pojam duha kontrovezno interpretiran.” Među smjernicama autor predlaže uprisutnjenje svijesti o kršćanskom smislu patnje kako ga izlaže papa Ivan Pavao II. u dokumentu „Spasonosno trpljenje“ te predlaže žurno razvijanje terapijske teologije. U drugom predavanju „Joga − izazov kršćanskoj vjeri“ dr. Blažević je ustanovio da se jogu na Zapadu promiče pod tri vida: kao gimnastiku, kao sredstvo sjedinjenja s Bogom, ili i kao gimnastiku i kao sredstvo postizanja sjedinjenja s Bogom. U kontekstu „new agea” joga se nameće kao „filter za ideje novog doba”. Ukazao je na sadržaj Pisma Kongregacije za nauk vjere o nekim vidovima kršćanske meditacije u kojemu je izložen i katolički stav prema jogi. O opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim i sličnim pokretima govorio je dr. Ćorić koji je između ostalog kazao: „Koliko god religioznost nedvojbeno imala iscjeliteljski karakter i bila značajan element u postizanju i očuvanju duševnog zdravlja, valja upozoriti i na moguće nezdrave dimenzije određenih vidova religioznoga i onoga što se uz vjeru veže, primjerice fenomen okultnih pojava.“ Upozorio je na pogubnost za duševno zdravlje vanjske religioznosti kao i na rezultate psiholoških istraživanja o mogućem religijskom induciranju psihičkih smetnja. Osvrnuo se također i na negativne utjecaje nezdrave religioznosti u svagdašnjem osobnom i društvenom životu. Posebno je govorio o tipovima religijskih smetnja u međuljudskim odnosima, te o karakteristikama religioznosti koje doprinose neuspjehu u borbi sa životnim zahtjevima. Predavanje je završio govorom o najčešćim opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim pokretima, kojih očito nije malo.

„Za tu smo se temu odlučili potaknuti činjenicom da neki pripadnici hrvatskih katoličkih zajednica, ne nalazeći u svojim zajednicama dovoljno pozornosti i topline ili iz nekoga drugog razloga, nerijetko brzopleto i nepromišljeno pristupaju raznim sljedbama (sektama) ili drugim, kršćanskim ili nekršćanskim, zajednicama”, kazao je u predgovoru zbornika delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić. Zbornik nudi priloge koji sadrže obilje važnih podataka i korisnih spoznaja o novim religioznim pokretima. Stoga će biti od posebne koristi pastoralnim djelatnicima, ali i svima drugima koje zanima ta sve izazovnija tematika. I ovoga puta čestitke Romani Kašaj za vrlo uspješno rješenje naslovnice.

Adolf Polegubić