Suche

Teološko promišljanje o pastoralu samaca

Seelsorge der Alleinstehenden — theologische Reflexion

Bibliothek Diaspora croatica, Sammelband 15,
Herausgeber: Kroatenseelsorge in Deutschland,
Verantwortlich: Pater Josip Bebić
Frankfurt am Main, 2010

„Teološko promišljanje o pastoralu samaca“, zbornik, (o. J. Bebić, Hrsg.),
Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 15,
Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2010., 136 str.

ISBN 978-3-9811785-3-1

Beschreibung

Pred nama je još jedan u nizu zbornika s pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe pod nazivom „Teološko promišljanje o pastoralu samaca“, koje već desetljećima usješno organizira Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni. Zbornik donosi radove s pastoralnog skupa održanog od 5. do 9. listopada 2009. u Vinkovcima.

U zborniku su predavanja dr. Ivice Raguža „Teološko tumačenje samaca“, dr. Ivice Čatića „Samci u Svetom pismu“, dr. Adolfa Polegubića „Samci u svjetovim insititutima i laičkim udrugama“, dr. Anđelka Akrapa „Samačka kućanstva u Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama“, dr. Pere Aračića, „Pastoral samaca“, a tu je i propovijed mons. dr. ?ure Hranića, koju je održao u Vinkovcima 6. listopada 2009., kao i tekstovi s predstavljanja prethodnih deset zbornika Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta, 11. svibnja 2010. godine u Zagrebu.

Kako je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić u predgovoru istaknuo, skupovi se naizmjenično održavaju u inozemstvu (uglavnom u Njemačkoj) i u domovini. Pri izboru tema za skupove nastojalo se izabrati one teme koje su važne za razumijevanje aktualnoga stanja u Crkvi i pastoralnom radu, a naročito one koje dotiču dijelove pastve s posebnim pastoralnim potrebama kao što su samice i samci u domovini i izvan nje.

Ugodnu ozračju na skupu na poseban su način pozdravima doprinijeli Božo Galić, župan vukovarsko-srijemski i dr. Mladen Karlić, vinkovački gradonačelnik. Za osjećaj dobrodošlice zaslužan je vlč. Tadija Pranjić, vinkovački župnik i dekan vinkovačkoga dekanata. Potvrdu važnosti teme skupa iskazali su svojim dolaskom i slav­ljenjem misa za sudionice i sudionike: Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik HBK, Djuro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, Mile Bogović, biskup gospićko-senjski i Želimir Puljić, (tada) biskup dubrovački i predsjednik Vijeća za ino-zemnu pastvu HBK i BK Bosne i Hercegovine.

„Bit ideje staleža u Katoličkoj crkvi jest konkretizirano, duhovno-tjelesno obvezivanje vjernika za odnos s Bogom, koje samo slijedi temeljnu logiku kršćanske vjere, a to je utjelovljenje druge božanske osobe u Isusu Kristu. Takva logika kršćanske vjere isključuje treći stalež, stalež samaca jer se kod njih ne događa upravo to konkretizirano obvezivanje za odnos s Bogom. Koliko god se samci angažirali i djelovali u društvu i Crkvi, ostaje i dalje činjenica da se oni nisu konkretizirano obvezali u svojemu odnosu s Bogom, a time i s drugima. Dakako, time se ne želi reći da su vjernici u braku i redovničkom staležu samom svojom pripadnošću bolji od samaca. Posve je jasno da su dobri ili loši vjernici kako u braku-redovništvu, tako i u samačkom životu. No, budući da je samački život u objektivnoj suprotnosti s logikom kršćanske vjere, možemo reći da on lakše pogoduje određenoj vrsti egoizma, jer je čovjek neobvezan drugim i duhom i tijelom”, istaknuo je dr. Ivica Raguž.
Dr. Anđelko Akrap je kazao kako je nemoguće obuhvatiti sve razloge koji su uvjetovali samački život. „Analiza tematiziranog fenomena samo na razini demografsko-statističkog pristupa nužno je oskudna. Svaka razina analize mora imati u vidu izrazite kontraste unutar svake od skupina samačkih kućanstava. Konačno, samačka kućanstva postaju sve rašireniji društveni problem u svim dobnim skupinama. Dosada se uglavnom tematiziralo o staračkim samačkim kućanstvima samo zato jer skrb o njima iziskuju jak porast javnih izdataka. Naše razmatranje pokazuje da će problem samačkog života biti sve prisutniji. Pastoralna dimenzija razmatranog fenomena sve više će biti izazov.”

„Čovjek je biće upućeno na druge i sve je primio od drugih: život s unutarnjom kompozicijom od Stvoritelja i roditelja, uvjete za razvoj, spoznaje, kulturu, vrijednost. Čovjek nije moguć bez drugih. Ali u čovjeka je upisan poziv na ljubav, sebedarje, zajedništvo, napose ono bračno i obiteljsko. On je i iz tog vidika upućen na druge, drugoga. Čovjek je biće koje u svojim unutarnjim i vanjskim silnicama ipak izabire, slaže misli i želi biti svoj, original. I na kraju, čovjek ipak stoji u rascjepu između biti svoj, samostalan i biti zajedništvo. U srži bića ostaje sam pred i prema mnogima i prema Bogu. No, jedno je temeljno, da on jest samac, ali nije osamljen. S jedne strane čovjek je Božje voljeno biće, kojeg on sluti i traži, ali osjeća da ga i Bog traži i brine se o njemu. Čovjek osjeća da mu je srce nemirno dok se ne smiri u Bogu. Pastoral samaca se može kvalitetno dogoditi i događati, kroz temeljitu reviziju i reorganizaciju sadašnjeg crkvenog djelovanja“, istaknuo je u tekstu dr. Pero Aračić.

Zbornik je namijenjen pastoralnim djelatnicima, ali i svima onima koje zanima ta po mnogo čemu izazovna i suvremena tematika. Grafičko rješenje korica je i ovoga puta uspješno riješila Romana Kašaj.

Adolf Polegubić